Get Adobe Flash player
logo_nac_zaklada

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske  je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i/ili razvoj Udruge.

OBAVIJEST

logo-kbcKoordinator za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji za KBC Zagreb Ivanka Babić, bacc.med.techn. tel. 091 4920 306; fax.01/2388 329 E-mail: ivanka.babic@kbc-zagreb.hr
srpanj 2017
P U S Č P S N
« lip.    
 12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31  

Translation


by Transposh - translation plugin for wordpress

Gdje se nalazimo

Click to open a larger map

Posjet

148580
Users Today : 17
This Month : 3716
This Year : 28235
Total views : 153247
Who's Online : 2

Međunarodna suradnja

Od vremena osnivanja do danas održani su brojni susreti s veteranskim udrugama Slovenije, SAD, BiH, Velike Britanije, S.R. Njemačke, Rumunjske, Južne Koreje, Maroka, Afganistana, Izraela, Poljske, Argentine, Australije, Kanade, Francuske, Južno Afričke Republike i drugima, a radi upoznavanja ustroja i programa djelatnosti. 11. Studenoga 1997. godine, u Seulu (Koreja) UDVDR RH je postala punopravna članica Svjetske Veteranske Federacije ( WVF ). Predsjednik UDVDR RH general pukovnik Đuro Dečak izabran je u viječe WVF. WVF je međunarodna organizacija koja okuplja udruge ratnih veterana više od 60 zemalja sa 5 kontinenata, od kojih 55 imaju status stalnih članica WVF danas broji 27 milijuna članova – veterana. Udruga je u 1998. godini odžala 2 međunarodna znanstvena skupa ( Dubrovnik, Duga Uvala ), a u istom je periodu sudjelovala na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima. Udruga je sujelovala na konferencijama Svjetske Veteranske Federacije u :

Marrakechu, prosinac 1995.g. ( 55. sjednica Viječa SVF, sa temom: suradnja veteranskih organizacija, ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, međunarodna sigurnost i mirno rješavanje konflikata;

Jerusalemu, lipanj 1996. godine, Druga svjetska konferencija međunarodnog društva za izlućavanje traumatskog stresa;

Cipru, rujan 1996. godine, redovita sjednica stalnog komiteta veterana za Eurpu SVF;

Budimpešti, listopad- studeni 1996. Godine, konferencija o sigurnosti i razoružavanju u Europi;

Moskvi, lipanj 1997. godine, sjednica grupe za centralnu i istočnu Europu SVF- psiho socijalni problemi ratnih veterana;

Budimpešti, rujan 1997, godine, konferencija nevladinih organizacija;

Masstrichtu, lipanj-srpanj 1997. godine, peta Europska konferencija o traumatskom stresu,

Seoulu, studeni 1997. godine, Sjednica Odbora za Europska pitanja XXII generalna skupština SVF;
– Na Redovnoj skupštini Svjetske veteranske federacije od 09.-15.11.1997. godine u Seulu (Južna Koreja) Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske primljena je u punopravno članstvo Svjetske veteranske federacije dok je general pukovnik Đuro Dečak izabran za člana Vijeća Svjetske veteranske federacije

Dubrovniku od 26.-30. travnja 1998. u je održana Prva međunarodna konferencija o psihosocijalnim posljedicama rata Svjetske veteranske federacije, kojoj je nazočilo preko 120 sudionika iz 22 država, članica Svjetske veteranske federacije, nakon toga u Zagrebu je organiziran i održan 18. Psihijatrijski simpozij podunavskih zemalja, u rad kojega su se vrlo djelatno uključili stručni suradnici centara za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji naše Udruge.

Puli, Duga Uvala, lipanj 1998. godine, IV hrvatska ljetna andragoška akademija o obrazovanju i zapošljavanju razvojačenih hrvatskih branitelja, s posebnim osvrtom na međunarodna iskustva u obrazovanju i zapošljavannju veterana;

Parizu, studeni 1998. godine, sastanak sa čelnicima SVF o ustroju Odbora za posttraumatski stres;

Washington od 17. do 24. studenog 1998. je održana 14. Godišnja skupština Međunarodne udruge za izučavanje posttraumatskog stresa s ciljem utvrđivanja metodologije za brzo prepoznavanje i djelotvorno otklanjanje posljedica stresa, kojom prigodom su dužnosnici Udruge bili gosti Ministarstva veterana USA, Hrvatskoj bratskoj zajednici, te Ministarstvu obrane i Veteranskim centrima, glede zakonskog i financijskog rješenja zbrinjavanja ratnih veterana, dok je u prosincu u organizaciji Svjetske veteranske federacije održana u Cataniji (Italija), «Konferencija o miru i sigurnosti na Sredozemlju», na kojoj je bio nazočan dužnosnik Udruge.
– Washington, studeni 1998. godine, posjeta Ministarstva veterana USA, Hrvatskoj bratskoj zajednici, Ministarstvu obrane i veteranskim centrima;

Catanii, prosinac 1998. godine, Druga međunarodna konferencija o miru i sigurnosti na Sredozemlju;

Rabat od 10. do 14. ožujka 1999. u Rabatu (Maroko) održana je 10. sjednica Stalnog komiteta Svjetske veteranske federacije za Afriku, kojoj je nazočila delegacija u sastavu:
predstavnici Udruge i Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Tema konferencije bile su:
– Mir na srednjem istoku -davanje podrške Palestinskom narodu za njihovu borbu i njihovo legitimno pravo na samoodređivanje i proklamaciju neovisne države, te osudu Izraelske politike na okupiranim područjima. (Hrvatska delegacija suzdržala se od glasovanja po ovoj točci dnevnog reda),
– potpora Ujedinjenim narodima zbog duboke zabrinutosti trenutačnog socijalnog stanja i političke nestabilnosti na kontinentu Afrika zbog ekonomskih i socijalnih problema i ratnih sukoba na kontinentu. Tom je prigodom delegacija Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata dogovorila osnivanje Sekcije žena veterana u Hrvatskoj s predsjednicom Komiteta za žene pri Svjetskoj veteranskoj federaciji.

Puli od 06.-22. ožujka 2000. u Puli, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske održane su:
– sjednica Izvršnog komiteta Svjetske veteranske federacije, na kojoj su sudjelovali Predsjednik, Glavni tajnik, Izvršni direktor, Dopredsjednici SVF za kontinente i Predsjednica Komiteta za žene, uz nazočnost Provedbenog odbora Udruge, na kojoj je izvršena organizacijska priprema 17. sjednice Komiteta za Europska pitanja Svjetske veteranske federacije,
– specijalna sjednica Svjetske veteranske federacije na temu: «Uloga ratnih veterana u realizaciji Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi», kojoj su nazočili Predsjednik Republike Hrvatske, gosp. Stjepan Mesić, Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, gosp. Ivica Pančić, osobni izaslanik Glavnog tajnika UN-a general Jackes Klein, Veleposlanik SAD Villiam Montgomery, te mnogi visoki međunarodni dužnosnici, predstavnici lokalne uprave i samouprave. U radu sjednice sudjelovali su predstavnici ratnih veterana iz 33 države svijeta, u svojstvu punopravnih članica, te 6 delegacija promatrača,
– 17. sjednica Komiteta za Europska pitanja SVF na kojoj su razmatrana pitanja za život, rad i status radnih veterana u europskim državama.
Na toj je sjednici za Predsjednika Komiteta za europska pitanja Svjetske veteranske federacije izabran Predsjednik UHVDR-a, gen. puk. Đuro Dečak i usvojena posebna Deklaracija kojom se Udruzi dodjeljuje obveza konstituiranja regionalnog instituta za proučavanje i otklanjanje psihosocijalnih posljedica rata za područje zemalja obuhvaćenih Paktom o stabilnosti.
-Tijekom mjeseca listopada 2000. godine izrađen je «Nacrt ustroja međunarodne ustanove za zbrinjavanje psihosocijalnih posljedica rata» i struktura planiranih troškova koji je dokument dostavljen u Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Osim dostave citiranog dokumenta u MHBDR obavljeni su preliminarni dogovori s predstavnicama članica Europskog komiteta SVF koje djeluju na području Pakta o stabilnosti, s ciljem utvrđivanja aktivnosti za neposrednu suradnju na elementima ustroja, financiranja i funkcioniranje ove institucije.

PARIZ od 04.-08. prosinca 2000. u Parizu su održane:
– 23. Glavna skupština Svjetske veteranske federacije i
– Svečano obilježavanje 50. obljetnice postojanja Svjetske veteranske federacije. Voditelj delegacije iz Hrvatske koja je sudjelovala u radu navedenih skupova bio je Predsjednik EK SVF general pukovnik Đuro Dečak. Tijekom svog boravka u Parizu, osim sudjelovanja člana delegacije u radu Svjetske veteranske federacije, ista je bila nazočna na prijamu kod Gradonačelnika grada Pariza, kojom joj je prigodom uručena nagrada za doprinos zbrinjavanja posljedica ratnih stradanja u Hrvatskoj i objedinjavanju rada članica SVF iz jugoistočne Europe. Osim navedenoga prijama, delegacija je bila pozvana na prijam kod Predsjednika Senata Republike Francuske i Premjera Republike Francuske. Na sjednici Europskog komiteta SVF 07.12.2000. godine, potpisana je Deklaracija o međunarodnoj veteranskoj suradnji zemalja članica Svjetske veteranske federacije iz jugoistočne Europe, kojom su utvrđeni elementi suradnje na planu:
– razmjene podataka o nestalim i nasilno odvedenim hrvatskim braniteljima
– razmjene podataka o ratnim zarobljenicima,
– međusobnog prikupljanja podataka o minskim poljima i razminiravanju istih,
– zbrinjavanja civilnih žrtava rata,
– međusobne suradnje na povratku umjetnina i otuđenih kulturnih dobara za vrijeme ratnih zbivanja,
– utvrđivanje elemenata zajedničke suradnje na planu provođenja programa koji će se provoditi pod okriljem Međunarodne ustanove za psihosocijalnu pomoć, čiju organizaciju je SVF povjerila Udruzi hrvatskih veterana Domovinskog rata, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Abuji (Nigerija) od 13.-21. svibnja 2001. održana je redovna Godišnja sjednica Komiteta za Afriku u Abuji (Nigerija), kojoj je nazočio izaslanik Predsjednika EK SVF, a radne teme su bile:
– informatičko povezivanje Komiteta po kontinentima sa Središnjicom u Parizu,
– utvrđivanje mjera i dinamike SVF za ekonomsku i humanitarnu pomoć zemljama Afrike i iznalaženje mjera i financijskih sredstava za zaštitu djece od posljedica minsko-eksplozivnih sredstava u minskim poljima

Skopje je od 23. do 27. lipnja 2002. održan radni dogovor Predsjednika EK SVF te dužnosnika Ratnih veterana, Generalštaba i državnog predsjedništva Makedonije, temeljem kojega su utvrđene međusobne obveze za prikupljanje i razmjenu podataka o poginulim, nestalim i zarobljenim osobama, minama i minskim poljima, te otuđenim kulturnim blagom u ratnim zbivanjima na području bivše Jugoslavije. Vrlo djelatno u ostvarenju ovoga programa bilo je uključeno osoblje Veleposlanstva Republike Hrvatske u Skopju, na čelu s Veleposlanikom.
– 26. i 27. siječnja 2002. godine održana je II. Međunarodna konferencija o međusobnoj suradnji na humanitarnim načelima za jugoistočnu Europu na kojoj su sudjelovali predstavnici članica EK SVF iz zemalja s područja djelovanja Pakta o stabilnosti. U radu Konferencije sudjelovalo je 35 sudionika iz Bosne i Hercegovine, Jugoslavije, Mađarske, Makedonije, Slovenije, Rumunjske i Hrvatske. Rezultat rada ove Međunarodne konferencije jesu usvojeni dokumenti:
– Deklaracija o međusobnoj suradnji na humanitarnim načelima,
– Deklaracija o resocijalizaciji žena sudionica ratova,
– Zaključak o redoslijedu zastupanja predstavnika Udruga iz Bosne i Hercegovine u Vijeću Svjetske veteranske federacije i
– Preporuka sudionika za održavanje donatorske konferencije tijekom 2002. godine u Republici Makedoniji.

Zagreb Na II. Međunarodnoj konferenciji o suradnji na humanitarnim načelima za jugoistočnu Europu koja je održana u Zagrebu od 25.-27 siječnja 2002. godine, a u cilju poboljšanja aktivnosti na području stabilnosti, demokracije gospodarskog razvitka, povratka izbjeglica, poboljšanja zakonske zaštite ratnih veterana, te svih ostalih pitanja humanitarnog i preventivnog karaktera koji doprinose otklanjanju i ublažavanju posljedica rata, kako na području Bosne i Hercegovine, tako i čitave jugoistočne regije. Na istoj konferenciji donesena je Deklaracija o resocijalizaciji žena sudionica ratova, gdje se potpisane strane obvezuju na prikupljanje i razmjenu podataka žena sudionica rata s posebnim osvrtom na:
psihosocijalnu zaštitu žena sudionica ratova, psihosocijalna pomoć djeci i ostalim članovima obitelji čije su majke (žene, sestre) bile sudionice rata,jednaki tretman sve djece koja u ratnim sukobima ostanu bez roditelja,povezivanje i razmjena podataka o nestalim i zarobljenim ženama tokom ratova,partnerstvo između žene i muškarca kako u ratu tako i nakon rata, prevladavanje predrasuda prema ženama sudionicama ratova, zalaganje za zabranu uporabe biokemijskog oružja i zaštitu okoliša. Na konferenciji je osnovan i Poticajni odbor žene sudionica rata za jugoistočnu Europu.

Rovinj od 17.-19. svibnja 2002. godine u Rovinju je održan III. Kongres žena u Hrvatskoj, a u svezi tematske cjeline «Žene nakon rata – žene veterani». Referati i rasprave vođeni su po tematskim cjelinama «Žene u ratu – žene veterani», «Nasilje u obitelji» i «Stradanja djece u Republici Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata», a obrađeni su sa povijesnog i znanstveno statističkog aspekta. Na kongresu je donesena i Deklaracija o reintegraciji žena – veterana sudionica rata i članova njihovih obitelji u civilno društvo.

Nicosia (Ciprus) na 18. sjednici Stalnog komiteta za Europu koja se je održala od 05.-10. listopada 2002. godine Nicosia (Ciprus) general pukovnik Đuro Dečak podnio je izvješće o radu Stalnog komiteta za Europu Svjetske veteranske federacije u kojima je posebni naglasak stavljen na problematiku odnosa institucija vlasti i veteranskih organizacija u činjenici da je poboljšana komunikacija između veteranskih organizacija koja uključuje razmjenu podatka o zatočenim i nestalim osobama, isto tako bitan pomak učinjen je na unapređenju zaštite spomenika i spomen obilježja. Kulturna dobra bila su također predmetom međusobnih aktivnosti, a posebno je izraženo zadovoljstvo o međusobnoj suradnji na humanitarnim načelima sudionika II. Svjetskog rata i novijih ratova na području jugoistočne Europe. Temeljem ostvarenih rezultata uočava se potreba za:
kvalitetnijom i efikasnijom suradnjom veteranskih organizacija i institucija vlasti, organiziranjem konvencija i okruglih stolova na cjelokupnom prostoru zemalja jugoistočne Europe, koje su bile zahvaćene ratom, uspostavljanje neposrednijih kontakata s Paktom o stabilnosti za jugoistočnu Europu, formiranjem Odbora za žene sudionice ratova pri Stalnom komitu za Europska pitanja Svjetske veteranske federacije, s ciljem resocijalizacije žena – ratnica, majki i djece, supruga u civilno društvo, na način poboljšanja zakonskih regulativa u njihovim državama,konstituiranjem Međunarodnog stručnog savjeta u Međunarodnoj ustanovi za psihosocijalne posljedice rata sa sjedištem u Zagrebu, kreiranjem koncepcije, definiranjem strateških zadataka i utvrđivanjem aktivnosti novoosnovane Međunarodne ustanove za psihosocijalne posljedice rata, ustrojavanjem elektronske komunikacije među članicama Stalnog komiteta za europska pitanja pri Svjetskoj veteranskoj federaciji.
Na osnovu dobivenih izvješća od strane veteranskih organizacija jugoistočne Europe, dolazi se do spoznaje da su kao predstavnici nevladinog sektora u svojim zemljama nedovoljno zastupljeni. Neuvažavanje stavova veteranskih organizacija, ima za posljedicu neodgovarajuću zakonsku regulativu u zaštiti statusa sudionika novijih ratova, a ne poštuju se niti zakonska rješenja zbrinjavanja veterana II. svjetskog rata. Nedorečenost zakonskih propisa vidljiva je kroz neuvažavanje statusa, priznavanje invalidnosti, smještaja u veteranske domove i zdravstvene ustanove, obnove i zaštite spomenika, grobnica i kosturnica svim poginulim ratnicima.
Za primjereno rješavanje navedene zakonske problematike, predlaže se formiranje Radne skupine stručnjaka za međunarodno pravo. Radna skupina izradila bi dokument temeljen na načelima Svjetske veteranske federacije o jednakopravnosti svih veterana svijeta.
Na taj način izrađen dokument, bio bi predmetom rasprave Generalne skupštine Svjetske veteranske federacije. Stavovi i zaključci Generalne skupštine na tu temu, uputili bi se vladama zemalja članica Svjetske veteranske federacije. Očekuje se od vlada tih zemalja, da uvaže zaključke Svjetske veteranske federacije pri donošenju zakonskih propisa, kojima se zbrinjavanju veterani.

Johannesburg (Južna Afrika) od 30.11.-05.12.2003. godine održana je 24. Generalna sjednica Svjetske veteranske federacije na kojoj je bilo 155 sudionika koji su predstavljali 65 udruga iz 49 zemalja. Zajednički komitet vijećao je u dva skupa: politika i rehabilitacija  i socijalna pitanja. Komitet je uzeo u obzir 25 nacrta rezolucija koje su potom usvojene na plenarnom zasjedanju generalne sjednice. Ovdje treba istaknuti da je donesena vrlo važna Deklaracija prava veterana i žrtava rata koja je dala sasvim novo značenje u nastojanjima Svjetske veteranske federacije kako bi se prava rata i žrtava rata poboljšala u cijelome svijetu. Na istom zasjedanju donijete su deklaracije:
– Deklaracija o pravima ratnih veterana i žrtava rata,
– Poštivanje principa povelje Ujedinjenih naroda,
– Poštivanje međunarodnog prava,
– Novi svijet istinskog i trajnog mira,
– Mjere za borbu protiv međunarodnog terorizma,
– Situacija u Iraku,
– Nuklearno razoružanje,
– Solidarnost u pomoći,
– Potreba za prekidom jednostranih ekonomskih, komercijalnih i financijskih blokada,
– Komisije za pomirbu,
– Etnički i religijski zločini,
– Brzo i uspješno rješenje problema izbjeglica i razmještenih osoba iz bivše Jugoslavije,
– Očuvanje postignuća antifašističke borbe,
– Zajedničko sječanje na sukobe i njihove žrtve,
– Poštivanje jednakih prava svih veterana koji su se borili pod istom zastavom u istom ratu,
– Pomoć u svladavanju posljedica rata,
– Univerzalno priznanje posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP),
– Koncenzus u medicinskom mišljenju,
– Razmjena informacija između udruga veterana,
– Povratak bivših vojnika u civilno društvo,
– Prioritetno liječničko zbrinjavanje bivših vojnika i ratnih veterana,
– Pružanje mogućnosti za članstvo u Svjetskoj veteranskoj federaciji.

Zagreb od 12.-14. prosinca 2003. godine održana je III. Međunarodna konferencija o međusobnoj suradnji na humanitarnim načelima za jugoistočnu Europu u hotelu «Holiday» u Zagrebu u Republici Hrvatskoj. Domaćin konferencije bila je Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske. Na konferenciji je sudjelovalo 35 predstavnika iz 17 udruga iz 5 zemalja. Na konferenciji su donesene slijedeće rezolucije:
Izrada zakonske regulative o minimalnoj zaštiti prava ratnih veterana Europe, Obnova ratnih spomenika,Financiranje veteranskih organizacija i Zaštita prava žena sudionica ratova.

Rabatu (Maroko) od 20.-22. svibnja 2004. godine u Rabatu (Maroko) održan je 12. sastanak Stalnog komiteta za Afrička pitanja. Na sastanku Stalnog komiteta posebni akcent dan je na revalorizaciju mirovina koje su dodijeljene državljanima afričkih zemalja koji su služili u europskim vojskama. Tema sastanka bilo je i unapređivanje komunikacijskih sredstava među udrugama članicama SCAA, kao i o liječničkoj i socijalno-ekonomskoj pomoći projektima u Africi. Posebna tema sastanka bio je razvoj Svjetske veteranske federacije u Africi s osvrtom na pojačanje odnosa suradnje sa ostalim regionalnim stalnim komitetima Svjetske veteranske federacije.

Zagreb od 19.-24. listopada 2004. godine održana 19. sjednica Stalnog komiteta za europska pitanja Svjetske veteranske federacije. Na 19. sjednici održani su sastanci po radnim skupinama za središnju i istočnu Europu gdje se govorilo o međunarodnoj suradnji za zdravlje i socijalne naknade veterana s posebnom temom u kojoj su bili obuhvaćeni veterani plavih beretki, tj. pripadnici mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Na konferenciji je organizirana i Radna skupina za žene koje se je bavila stanjem i statusom žena iz zemalja iz kojih su dolazile, a Hrvatska delegacija Radnoj skupini za žene predložila je slijedeće zaključke:
– da se postojećoj Radnoj skupini za žene pri Europskom komitetu pridruže i žene iz ostalih veteranskih asocijacija koje su u stavu Europskog komiteta,
– da se na istom principu osnuju i Radne skupine žena veterana pri ostalim komitetima (Komitet za Afriku, Ameriku itd.),
– da se nakon osnivanja svih radnih skupina pri komitetima revitalizira postojeći komitet za žene pri Svjetskoj veteranskoj federaciji.
Posebna sjednica održana je i pod radnim naslovom «Budućnost Europe i europske perspektive».

Pragu (Češka Republika)od 10.-15. svibnja 2005. godine održana je 20. sjednica Stalnog odbora za europska pitanja (SOEP). Na sjednici se je govorilo o:
mjerama za borbu protiv međunarodnog terorizma, poštovanju ljudske časti, očuvanja prava veterana, očuvanju uspomena ratnih veterana, 60. obljetnica pobjede nad fašizmom i o međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta. Na sjednici se iskazalo posebno poštovanje i zahvalnost svima koji su se svim srcem uključili i sudjelovali i doprinijeli pobjedi nad fašizmom. Također izrazila se je i naglasila važnost uloge ratnih veterana i njihovih organizacija u razvoju i očuvanju antifašističkih tradicija, kao i u predanosti miru, stabilnosti i jednakosti svih ljudi i nacija. Posebno zadovoljstvo i zahvalnost dana je Ujedinjenim narodima na Deklaraciji kojom je 27. siječanj određen kao dan komemoracije žrtvama holokausta. Predložilo se je svim europskim članicama Svjetske veteranske federacije da izvrše pritisak na svoje vlade, kao i na europsku zajednicu i druge organizacije, a u cilju naglašavanja kako današnja vremena i ekonomski status ne mogu biti prihvaćeni kao razlog zaboravljanja prava ratnih veterana, posebice stoga što s obzirom na efekt starenja njihova situacija postaje sve problematičnija.

Londonu (Engleska) 21. kolovoza 2006. godine u Londonu (Engleska) održan je sastanak Radne skupine žena pri Stalnoj komisiji o Europskim pitanjima Svjetske veteranske federacije. Teme koje je sastanak obuhvatio bile su:
– pitanje žena veterana ratova,
– žene u vojnim sustavima – danas,
– žene kao civilne žrtve ratova,
s posebnim naglaskom na silovane žene, te teme koje se odnose na populaciju veterana u cijelosti, poput: kakav je stav javnosti danas prema ratnim veteranima, kakva je državna skrb za njih i članove njihovih obitelji, itd. Posebna se pozornost tijekom sastanka posvetila problematici PTSP-a, kako samih ratnih veterana, tako i članova njihovih obitelji. Od Hrvatske je zatraženo izvješće o toj problematici, a s obzirom na nedavna ratna zbivanja u našoj zemlji. Tijekom sastanka dotaknuta su i pitanja stambeno zbrinjavanja ratnih veterana i članova njihovih obitelji, problemi stvaranja civilne karijere razvojačenog vojnog osoblja, pitanja sadašnjeg ustroja oružanih snaga s osvrtom na zastupljenost žena u vojnim sustavima, pravednost – nepravednost napredovanja u vojnim strukturama kroz odnos muškarac – žena. Na kraju sastanka Hrvatska je predložena za domaćina slijedeće konferencije tijekom 2008. godine.

Parizu (Francuska) od 11. – 14. ožujka 2007. godine održan je sastanak Radne skupine žena pri Stalnoj komisiji o Europskim pitanjima Svjetske veteranske federacije. Tema sastanka bila je uspostava osnovnih tematskih područja koje će se obrađivati Radna skupina u narednom periodu, a koje se tiču problematike žena – veterana nakon povratka u civilno društvo. Iste su se obvezale da će predložiti i mjere za što boljim i učinkovitijim rješavanjem narečenih problema a koji su specifični i razlikuju se od zemlje do zemlje.

04. 02. u organizaciji Europskog Doma i Heinrich Boll Stiftuun, Mirovnog instituta iz Ljubljane i Centra za mirovne studije iz Zagreb 04. veljače 2009. godine u Ljubljani, Cankarjev dom održan je okruglog stola na temu „Čujemo se/Slišimo se“ . Cilj okupljanja bio je da se kroz dijalog između aktera civilne scene mirovnog diskursa pitanje konflikta interesa Hrvatska i Slovenija osim u domeni sfera visoke politike raspravi i u području građanske svakodnevice tj. između aktivista veteranskih udruga Hrvatske i Slovenije i organizacija koje se bave ili zauzimaju stavove o različitim pitanjima iz domene političko-mirovnog aktivizma. Jedan od zaključaka hrvatske delegacije je bio da je slovenska blokada pregovora i odgoda potvrde članstva u NATO koriste kao instrumente pritiska na Hrvatsku kako bi se dobilo nešto što nema pravno uporište.

Od 10.-11.02. u sklopu međunarodne suradnje predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH bili u službenom posjetu veteranskoj organizaciji Nacional Association of Veterans of War (ANVR) u Bukureštu. U sklopu posjete njihovoj organizaciji i dogovorenom sastanku sa predsjednikom Marin Badea Dragnea i ostalima članovima Udruge koji nisu bili na sastanku Prve radne skupine za jugoistočnu Europu koja je održana u Zagrebu razgovaralo se o njihovim prijedlozima i zaključcima sa toga sastanka. Tom prilikom zajednička delegacija UDVDR RH i Nacional Association of Veterans of War položila je vijenac i zapalila svijeća u spomen na sve poginule veterane Rumunjske.

Od 04. – 17. 03. u navedenom periodu održale su se izložbe fotografija “Zagreb u Domovinskom ratu 90-92.” i prezentacije (tribine) u katoličkim misijama i domovima Hrvatskih bratskih zajednica (Buenos Aires, Cordoba, Rozario) u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Argentini i veteranskim organizacijama Argentine. Osim stalnog postava izložbe koji su ljudi osobno mogli vidjeti, fotografije iz tog perioda pojašnjavali su neposredni sudionici toga doba, pojedini ratni zapovjednici kao živi svjedoci su svojim osobnim ispovjestima približili su i prikazali kakvo je stanje bilo u određenom periodu u Hrvatskoj 91./92. Osim gore navedenog, isti su bili upoznati što se sve poduzima da mladi naraštaj ne zaboravi što se dešavalo prilikom agresije na Republiku Hrvatsku i koliko je ljudi dalo svoje živote da bi oni mogli normalno živjeti, raditi i učiti. Obilaskom svih navedenih gradova u suradnji sa Glavnim stožerom Argentinske vojske i veteranskim organizacijama iz Argentine obišao se veći dio vojnih institucija prilikom čega se odala počast svim poginulim veteranima Argentine. Odlukom Stožera Argentinske vojske podjeljena su i određena odličja (počasna) hrvatskoj delegaciji u spomen na sve one hrvate, argentinske državljane koji su poginuli u sastavu Argentinske vojske za stvaranje neovisne i samostalne Argentine.

Od 31. 03. – 02. 04. na poziv Španjolske veteranske organizacije sa sjedištem u Barceloni (Association des Invalides et Militaires Mutiles de I’Espagne (ACIME), a u sklopu međunarodne suradnje predstavnici UDVDR RH službeno su nazočili njihovoj godišnjoj skupštini, a na zahtjev predsjedavajućeg predstavnici UDVDR RH sažeto su prezentirali su sve što je do sada učinjeno na zakonskoj regulativi vezano za dragovoljce i veterane u Republici Hrvatskoj. Osim gore navedenog, zajednička izaslanstva položila su vijence na grob neznanom junaku i odali počast svim poginulima španjolskim veteranima kroz povijest. 10. svibnja 2009. godine – Mauthausen. Povodom obilježavanja oslobađanja logora u Mauthausenu jednog od najvećih europskih nacističkih logora u kojem je za vrijeme II. svjetskog rata stradao veliki broj državljana Republike Hrvatske, a u sklopu 64. obljetnice oslobađanja istoga logora predstavnici Udruge u suradnji sa veteranima iz II. svjetskog rata, preživjelim logorašima i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Austriji dostojanstveno su obilježili tu obljetnicu i odali počast palim žrtvama fašističkog režima i na taj način još jedanput ukazali svijetu i javnosti da je moderna Hrvatska stvorena na tekovinama borbe protiv fašizma. Cilj postavljanja spomen poloče prije sedam godina (koja je trenutačno ulošem stanju i biti će upućena dopis Hrvatskom saboru dopis o promjeni iste) i nastavak obilježavanja ove obljetnice je ispraviti sve nepravde koje su na račun II. svjetskog rata nanesene Republici Hrvatskoj. 16. svibnja 2009. godine – Bleiburg I ove godine Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata Republike Hrvatske je sudjelovala sa ratnim veteranima II. svjetskog rata u obilježavanju Spomen dana žrtvama Bleiburga i Križnog puta, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomenik žrtvama tog nemilog događaja.

10.05. povodom obilježavanja oslobađanja logora u Mauthausenu jednog od najvećih europskih nacističkih logora u kojem je za vrijeme II. svjetskog rata stradao veliki broj državljana Republike Hrvatske, a u sklopu 64. obljetnice oslobađanja istoga logora predstavnici Udruge u suradnji sa veteranima iz II. svjetskog rata, preživjelim logorašima i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Austriji dostojanstveno su obilježili tu obljetnicu i odali počast palim žrtvama fašističkog režima i na taj način još jedanput ukazali svijetu i javnosti da je moderna Hrvatska stvorena na tekovinama borbe protiv fašizma. Cilj postavljanja spomen poloče prije sedam godina (koja je trenutačno ulošem stanju i biti će upućena dopis Hrvatskom saboru dopis o promjeni iste) i nastavak obilježavanja ove obljetnice je ispraviti sve nepravde koje su na račun II. svjetskog rata nanesene Republici Hrvatskoj.

16. 05. Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata Republike Hrvatske je sudjelovala sa ratnim veteranima II. svjetskog rata u obilježavanju Spomen dana žrtvama Bleiburga i Križnog puta, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomenik žrtvama tog nemilog događaja.

Od 12.-19. 05. u suradnji sa Vojnim ordinarijatom Republike Hrvatske, Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Francuskoj predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske sudjelovali su na 17. Međunarodnom vojnom hodočašću hrvatske vojske i policije u Lourdesu koji se je održao od 12. do 19. svibnja 2009. godine. Osim predstavnika UDVDR RH koji su bili u zajedničkoj delegaciji MOBMS u Lourdesu, Udruga je u sklopu svojih mogućnosti, odnosno donacijama, organizirala odlazak određenog broja članova Udruge u Lourdes, jer joj je cilj da svojom prisutnošću i sudjelovanjem u Lourdesu hrvatski branitelji u zajedništvu sa drugim kolegama, vojnicima i veteranima svjedoče duh katoličanstva i brišu udaljenosti kako u fuzičkom, tako i u načinu mišljenja i kriterijima življenja, sa naglaskom na ekumensku dimenziju kršćanstva.

15. 05. predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske po prvi puta a u sklopu 200. godišnjice su sudjelovali na proslavi godišnjice bitke kod Malbegetha. Osim polaganja vijenaca i paljenja svijeća u spomen na žrtve tog nemilog događaja, a u organizaciji talijanske i austrijske vojske i njihovih veteranskih organizacija uz predstavnike hrvatskih veterana, ispred Hrvatske su bili predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji. Poseban značaj je bilo to što se po prvi puta odalo priznanje i počast 268 hrvatskih vojnika koji su u sklopu vojne posade tvrđave Malbegeth pružili herojski otpor francuskoj vojsci. U toj borbi u kojoj su branitelji bili doslovno žrtvovani višim vojnim ciljevima i time što su hrvatski vojnici u više navrata odbijali predaju 17. 05. 1809. godine prestaje svaki otpor branitelja. U tom nemilom događaju poginulo je od 268 hrvata 81 je poginuo, 120. je bilo ranjeno, a 47 zarobljeno. Uzimajuži u obzir da su u Malbegethu hrvati činili 88% obrane i nisu dobili zasluženo priznanje, kao i njihov zapovjednik Mileta p. Vučetić organizatori su predložili da se u narednom periodu dostojno obilježi kako sa jednom spomen poločom ili spomenikom stradanju svih tih ljudi, te se oda počast hrvatskim postrojbama, a na kraju i samoj Hrvatskoj državi čiji su vojnici sudjelovali u tom ratu. Osim gore navedenog dogovoreni su i znanastveni skupovi koji će biti posvećeni ovom događaju, te kroz koje će se probati ispraviti povijesna nepravda, poglavito zanemarivanje hrvatskih vojnika i njihovih zasluga, kako u ovoj bitci, tako i u svim drugim koje su se odvijale na ovom području. Podaci o ovoj bitki detaljno su objavljeni u četiri nastavka u poznatim zagrebačkim novinama „Agramer Zeitung“ 1909. godine povodom 100. obljetnice ove bitke.

23. 05. povodom proslave 200-te obljetnice bitke za Predil u tvrđavi Kruže – Općina Bove, Slovenija koja je bila posvećena palim austrijskim, francuskim, talijanskim i hrvatskim vojnicima u toj bitci u organizaciji Ministarstva obrane Republike Slovenije i Općine Bovec delegacija UDVDR RH nazočila je obilježavanju iste. Osim veteranskih organizacija i predstavnika Ministarstva obrane Republike Slovenije koji je predstavljala ministrica Ljubica Jelušić i domaćina župana Općine Bovec Danijela Kriveca istoj manifestaciji bili su nazočni Veleposlanica Francuske i vojni ataše Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sloveniji Stanko Kruljić. Uz gore navedene istoj manifestaciji bili su nazočni i predstavnici Počasno – zaštitne bojne iz Francuske, Italije i Austrije, dok je slovenska vojska bila zadužena za logistiku. Nakon proslave održane je sastanak veteranskih organizacija koje su sudjelovale u ovoj manifestaciji te je ponuđeno hrvatskoj delegaciji da se aktivnije uključi u organizaciju idućih godina kako bi se dostojanstveno obilježilo i zahvalilo svim hrvatskim vojnicima u ovom događaju.